(FOTO) Otkrijte zašto je posebna: Ova ulica najveći je zagrebački dragulj

FOTO: Ivan Klindić

Neke su zagrebačke ulice poput živog muzeja, dok njima kročite, ponovo živite povijest.

Zagreb je pun malih i skrovitih ulica koje nam oduzimaju dah. Ipak, postoje i one velike koje imaju nešto posebno u sebi. Možda će vas očarati svojom jednostavnošću ili misterioznošću, a neke će vas zaintrigirati svojom povjesnom značajnošću.

Prošećete li do kraja Radićeve, prema Ilirskom trgu, pronaći ćete ulicu koja je jednako šarmantana i povijesno intrigantna. Živjela su ovdje brojna lica hrvatske povijesti a obilježila su je dva važna događaja.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Godine 1845. Jurjevskom ulicom prošao je masovan sprovod, kojim su se pokapale srpanjske žrtve. Bile su to žrtve političkih nemira koji su se odigrali 29. srpnja. 1845. na Markovu trgu u Zagrebu. Tada je u paljbi carske vojske poginulo 13 građana, a ranjeno je oko 30-tak osoba od kojih je još šest ranjenih poslije podleglo ranama.

Masovno su Zagrepčani tada krenuli u povorci od Harmice prema groblju Sv. Jurja a kasnije je  pogreb je prerastao u masovne prosvjede protiv austrijske politike u Hrvatskoj.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Točno u podne 26. listopada 1873. godine tisuće Zagrepčana krenulo je od Mesničke prema Jurjevskom groblju. Jurjevskom ulicom prolazila je povorka Zagrepčana kako bi ispratila svojeg miljenika Ivana Dežmana. Ivan Dežman se odlično uklopio u zagrebačko društvo, te je bio istinski miljenik Zagrepčana u to virjeme.

Pogrebna povorka nije se prekidala od njegove kuće u Mesničkoj, pa do posljednjeg počivališta na Jurjevskom groblju. Dežmanov sprovod drži se najmasovnijim u gradu do ranih sedamdesetih i jedini na čelu kojega korača jedan hrvatski ban – Ivan Mažuranić. Ispratilo ga je nekoliko tisuća građana što je u to doba bila dojmljiva brojka s obzirom na to da je Zagreb tada brojio dvadesetak tisuća stanovnika.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Iz navedenih razloga, govori se kako je ovom ulicom dva puta ‘prošao Zagreb’. Jurjevska ulica bila je dom brojnim hrvatskim licima koji su ostali zapisani u hrvatskoj povijesti.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Kuća u Jurjevskoj 5 bila je nekadašnja gostionica ‘Paradeisl’ Franza Grebenspangera, sagrađena je prije 1834. godine. Kuća je dograđena 1857., te pregrađena 1893. prema projektu graditelja Šafraneka i Wiesnera. Danas je ona zaštićeno kulturno dobro.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Na adresi Jurjevska 5, nekada živio Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. Ostavio je veliki trag u hrvatskoj povijesti a po njemu su nazvane brojne ulice i trgovi te je njegov lik na novčanici od 100 kn. Godine 1890. Ivan Mažuranić je napustio ovaj svijet upravo na ovoj adresi. Na istom kućnom broju živjela je i velika hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić. Kući je napustila nakon udaje 1892. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Na adresi Jurjevska 10, stanovao je veliki hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac Antun Gustav Matoš.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Antun Gustav Matoš ostavio je kuću u kojoj je proveo svoju mladost, godine 1894. kada je dezertirao. Kuću je posjećivao kada se vratio u Zagreb sve do 1913. godine. Završio je u bolnici te umro od karcinoma grla 17. ožujka 1914. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Osim pjesnika, u Jurjevskoj su živjeli i veliki hrvatski znanstvenici. Jedan od njih je Fran Bošnjaković, koji je na adresi Jurjevska 12 živio od svoje treće godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

1953. godine Visoka tehnička škola u Braunschweigu nudi poziciju Franu Bošnjakoviću, te je time Fran Bošnjaković napustio Jurjevsku te otišao u Sttugart gdje je umro 1993. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Na adresi Jurjevska 19 živjela je prva spikerica Radio Zagreba, Božena Begović.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Božena Begović bila je hrvatska glumica, kazališna djelatnica, književnica i prevoditeljica.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

U povijesti su ostale njezine prve riječi: ‘Halo, halo, ovdje Radio zagreb.’ Tim je riječima Božena Begović 15. svibnja 1926. označila početak emitiranja na Radio Zagrebu. Bilo je točno 20 sati i 20 minuta. Zagreb je tada, kao prvi grad u tadašnjoj Kraljevini SHS, dobio svoju radio postaju, koja je, kako je tada bilo svuda u svijetu, emitirala program u živo. (Izvor: HND)

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

U Jurjevskoj ulici obnavljale su se i političke stranke. Na adresi Jurjevska 23, obnovljena je Hrvatska stranka prava.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Kuća u Jurjevskoj 32, smještena na raskrižju Jurjevske i Mlinarske ulice, te je zaštićeno kulturno dobro. Ispred nje se nalazi bista Vatroslava Lisinskog, velikana hrvatske glazbe.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Istočni je dio, stariji i potječe iz prve polovine 19.stoljeća. Krilo kuće prema Jurjevskoj bilo je dograđeno 1883. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić


Komentari