Maksimir je pun malih povjesnih trenutaka uz koje nekada prolazimo bez da ih primjetimo.
Maksimir je poznat po svojim šetnicama, vidikovcu, paviljonu jeka ali slabo su poznate skulpture i spomen obilježja koja su smještena diljem ovog zagrebačkog smaragda. Na uređenje parka Maksimira uvelike je zaslužan kardinal Juraj Haulik, koji je u svoje doba Maksimir ukrasio skultuprama Žetalice, Dječje grupe i Napuljskog ribara.
Od tri skuplture ostala je samo replika Napuljskog ribara nasuprot Labuđeg otoka kod prvog maksimirskog jezera. Original je smješten u Muzeju grada Zagreba jednako kao i Dječja grupa koja je prilično oštećena. Skulptura Žetalice nestala je za vrijeme prvog svjetskog rata a bila je smještena u blizini prvog i drugog jezera, istočno od mostića podignutog nad vodopadom drugog jezera.
Nakon Haulika, u Maksimiru su niknuli novi spomenici: Mogila, Stepenice, Majka s djetetom, dodirm raspelo sa skulpturom raspetog Krista, Bogorodica Bezgrješnog začeća, četiri lava (lavlji most), egipćani i bacač diska, a mi smo ih odlučili potražiti.
Mogila
Godine 1925. godine povodom obilježavanja 1000. godišnjice hrvatskog kraljestva, nastao je spomen-humak Mogila. Mogila je jedan od glavnih obilježja parka Maksimira. Spomenik je podignuo Hrvatski sokolski savez a projektirao ga je Aleksandar Freundenreich.
Građena je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile.
Prema njezinom vrhu vode uske stepenice, a sam vrh ukrašen je jednostavnim kamenom na koji je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić. Nakon dvije godine sokol je u ateljeu kipara razbijen 1929. godine.
Mogila je obnovljena 1994. godine na poticaj Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’, a 28. svibnja 1995. godine postavlja skulpturu sokola koju je u današnjem obliku modelirao i dovršio kipar Mladen Mikulin.
Mogila je danas simbol Maksimira s brojni sportaši i rekreativci svakodnevno koriste stepenice za svoje treninge. Na Mogilu se vole penjati brojni mališani u pratnji roditelja a ostavlja dojam strahopoštovanja.
Stepenice
Na jugoistočnoj obali petog maksimirskog jezera, nalazi se skulputra Stepenice, koja je izrađena od mramora. Autorica ove skulpture je kiparica Milena Lah a postavljena je 1980/81. godine. Kiparica je rodom iz Slovenije no završila je akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu a dobitnica je nagrade za životno djelo ‘Vladimir Nazor’. Umrla je u Zagrebu 2003. godine.
Stepenice su brojnim građanima prilika za odmor te ih nekada koriste češće nego okolne drvene klupe. Ova neobična skulptura se savršeno uklopila u park Maksimir.
Majka s djetetom
Na zapadnoj strani parka Maksimira, uz Bukovačku cestu, nalazi se brončana skulptura Majka s djetetom. Postavljena je 1958. godine a autor skulpture je kipar Ćiril Mihanović. Nalazi se u blizini crkve sv. Jeronima, a u blizini se također nalazi dječji park.
Na ovom se području često može vidjeti kako šeću obitelji s djecom te čuti dječji smjeh iz obližnjeg igrališta.
Bogorodica bezgrješnog začeća
Pored crkve sv. Jeronima nalazi se još jedna skulputra. Prvotno je bila postavljena na istočnom uglu Bukovače i Maksimirske ceste, a izradila ju je bečka ljevaonica Josipa Glanza. Skulptura Bogorodice bezgrješnog začeća na svom postolju ima uklesan tekst na latinskom jeziku.
Raspelo sa skulpturom raspetog Krista
Raspelo sa skulpturom raspetog Krista postavljeno je na visokom postamentu na uglu Maksimirske ceste i Fakultetskog dobra, na kraju Druidova gaja. Križ je izrađen od kamena, a skulptura od ljevanog željeza. Na postolju križa uklesan je tekst na latinskom.
Dodir
Godine 1989., na desnoj strani Makimirske ceste u smjeru prema Dubravi, niknula je skulptura Dodir. Mnogi su građani tvrdili da je niknula tijekom noći a mnogi su je prozvali zagrebačkom Nessie. Dodir je skulptura kipara Ivana Briski a izrađena je od Mramora.
Dodir često mijenja boje od roze, sive, crne pa čak i zelene, ovisno o vremenu mijenja se i njegovo ruho, a ne može izbjeći niti osobne pečate lokalnih ‘grafitera’.
Bacač diska
Davne 1957. godine na križanju Maksimirske ceste i Svetica postavljena je skulptura znamenitog kipara Vanje Radauša – Bacač diska. Skulptura je izrađena od bronce, tj. od slitine bakra, kositra i cinka. Kip je obnovljen 2013. godine.
Ova skulptura predstavlja atletski građenog muškarca, a s obzirom na to da je u potpunosti gol dobio je i svoj nadimak – ‘Pimpek’. Brojne generacije fakina izmijenile su se unazad pedesetak godina održavajući na životu zagrebačku tradiciju uoči svakog Uskrsa – farbanje jaja.
Četiri lava
Poznati Lavlji most u Zoološkom vrtu krase skulpture Četiri lava. Postavljene su u razdoblju između 1925. i 1928. godine. Skulpture je izradio kipar Joza Turkalj a izrađene su iz betona. Lavlji most se nalazi neposredno ispred nekadašnjih kaveza lavova. Lavovi su premješteni u nove kaveze gdje imaju veći prostor i slobodu kretanja.
Egipćani
Skulpture Egipćani kipara Joze Turkalja, postavljene su također kao i lavovi u razdoblju između 1925. i 1928. godine. Nalaze se u Zoološkom vrtu uz zgradu za gmazove. Izrađene su iz betona.
Maksimir je pun malih povjesnih trenutaka uz koje nekada prolazimo bez da ih primjetimo. Neke gledamo iz tramvaja, neke koristimo umjesto drvenih klupa, no ponekad zaboravimo stati i pogledati umjetnička djela koja su nastajala kroz povijest. Dovoljno je da samo jednom zastanemo i pogledamo u radove brojnih zagrebačkih kipara koji su Maksimiru dali svoj doprinos.