(FOTO) Koliko znate o tajnovitim stanovnicima Maksimira

FOTO: Ivan Klindić

Maksimir je pun malih povjesnih trenutaka uz koje nekada prolazimo bez da ih primjetimo. 

Maksimir je poznat po svojim šetnicama, vidikovcu, paviljonu jeka ali slabo su poznate skulpture i spomen obilježja koja su smještena diljem ovog zagrebačkog smaragda. Na uređenje parka Maksimira uvelike je zaslužan kardinal Juraj Haulik, koji je u svoje doba Maksimir ukrasio skultuprama Žetalice, Dječje grupe i Napuljskog ribara.

Od tri skuplture ostala je samo replika Napuljskog ribara nasuprot Labuđeg otoka kod prvog maksimirskog jezera. Original je smješten u Muzeju grada Zagreba jednako kao i Dječja grupa koja je prilično oštećena. Skulptura Žetalice nestala je za vrijeme prvog svjetskog rata a bila je smještena u blizini prvog i drugog jezera, istočno od mostića podignutog nad vodopadom drugog jezera.

Nakon Haulika, u Maksimiru su niknuli novi spomenici: Mogila, Stepenice, Majka s djetetom, dodirm raspelo sa skulpturom raspetog Krista, Bogorodica Bezgrješnog začeća, četiri lava (lavlji most), egipćani i bacač diska, a mi smo ih odlučili potražiti.

Mogila

Godine 1925. godine povodom obilježavanja 1000. godišnjice hrvatskog kraljestva, nastao je spomen-humak Mogila. Mogila je jedan od glavnih obilježja parka Maksimira. Spomenik je podignuo Hrvatski sokolski savez a projektirao ga je Aleksandar Freundenreich. 

Građena je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile.

Prema njezinom vrhu vode uske stepenice, a sam vrh ukrašen je jednostavnim kamenom na koji je trebao biti postavljen brončani kip sokola skupljenih krila kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić. Nakon dvije godine sokol je u ateljeu kipara razbijen 1929. godine.

Mogila je obnovljena 1994. godine na poticaj Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’, a 28. svibnja 1995. godine postavlja skulpturu sokola koju je u današnjem obliku modelirao i dovršio kipar Mladen Mikulin.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Mogila je danas simbol Maksimira s brojni sportaši i rekreativci svakodnevno koriste stepenice za svoje treninge. Na Mogilu se vole penjati brojni mališani u pratnji roditelja a ostavlja dojam strahopoštovanja.

Stepenice

 Na jugoistočnoj obali petog maksimirskog jezera, nalazi se skulputra Stepenice, koja je izrađena od mramora. Autorica ove skulpture je kiparica Milena Lah a postavljena je 1980/81. godine. Kiparica je rodom iz Slovenije no završila je akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu a dobitnica je nagrade za životno djelo ‘Vladimir Nazor’. Umrla je u Zagrebu 2003. godine.

 

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Stepenice su brojnim građanima prilika za odmor te ih nekada koriste češće nego okolne drvene klupe. Ova neobična skulptura se savršeno uklopila u park Maksimir.

Majka s djetetom

Na zapadnoj strani parka Maksimira, uz Bukovačku cestu, nalazi se brončana skulptura Majka s djetetom. Postavljena je 1958. godine a autor skulpture je kipar Ćiril Mihanović. Nalazi se u blizini crkve sv. Jeronima, a u blizini se također nalazi dječji park.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Na ovom se području često može vidjeti kako šeću obitelji s djecom te čuti dječji smjeh iz obližnjeg igrališta.

Bogorodica bezgrješnog začeća

Pored crkve sv. Jeronima nalazi se još jedna skulputra. Prvotno je bila postavljena na istočnom uglu Bukovače i Maksimirske ceste, a izradila ju je bečka ljevaonica Josipa Glanza. Skulptura Bogorodice bezgrješnog začeća na svom postolju ima uklesan tekst na latinskom jeziku.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

 

Raspelo sa skulpturom raspetog Krista

Raspelo sa skulpturom raspetog Krista postavljeno je na visokom postamentu na uglu Maksimirske ceste i Fakultetskog dobra, na kraju Druidova gaja. Križ je izrađen od kamena, a skulptura od ljevanog željeza. Na postolju križa uklesan je tekst na latinskom.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

 

Dodir

Godine 1989., na desnoj strani Makimirske ceste u smjeru prema Dubravi, niknula je skulptura Dodir. Mnogi su građani tvrdili da je niknula tijekom noći a mnogi su je prozvali zagrebačkom Nessie. Dodir je skulptura kipara Ivana Briski a izrađena je od Mramora.

 

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Dodir često mijenja boje od roze, sive, crne pa čak i zelene, ovisno o vremenu mijenja se i njegovo ruho, a ne može izbjeći niti osobne pečate lokalnih ‘grafitera’.

Bacač diska

Davne 1957. godine na križanju Maksimirske ceste i Svetica postavljena je skulptura znamenitog kipara Vanje Radauša – Bacač diska. Skulptura je izrađena od bronce, tj. od slitine bakra, kositra i cinka. Kip je obnovljen 2013. godine.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Ova skulptura predstavlja atletski građenog muškarca, a s obzirom na to da je u potpunosti gol dobio je i svoj nadimak – ‘Pimpek’. Brojne generacije fakina izmijenile su se unazad pedesetak godina održavajući na životu zagrebačku tradiciju uoči svakog Uskrsa – farbanje jaja.

Četiri lava

Poznati Lavlji most u Zoološkom vrtu krase skulpture Četiri lava. Postavljene su u razdoblju između 1925. i 1928. godine. Skulpture je izradio kipar Joza Turkalj a izrađene su iz betona. Lavlji most se nalazi neposredno ispred nekadašnjih kaveza lavova. Lavovi su premješteni u nove kaveze gdje imaju veći prostor i slobodu kretanja.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Egipćani

Skulpture Egipćani kipara Joze Turkalja, postavljene su također kao i lavovi u razdoblju između 1925. i 1928. godine. Nalaze se u Zoološkom vrtu uz zgradu za gmazove. Izrađene su iz betona.

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić

Maksimir je pun malih povjesnih trenutaka uz koje nekada prolazimo bez da ih primjetimo. Neke gledamo iz tramvaja, neke koristimo umjesto drvenih klupa, no ponekad zaboravimo stati i pogledati umjetnička djela koja su nastajala kroz povijest. Dovoljno je da samo jednom zastanemo i pogledamo u radove brojnih zagrebačkih kipara koji su Maksimiru dali svoj doprinos.

 

 

 

 


Komentari