(FOTO) Impozantne i neobične: Evo što se krije iza kultnih skulptura na savskom nasipu

Komunikacijski alat u procesu posredovanja kulture i umjetnosti građanima i zainteresiranim posjetiteljima.

Sigurno ste nebrojeno puta prolazili savskim nasipom, bilo da se vraćate iz izlaska iz Močvare i putujete ka Sidru ili ste pak jedni od aktivnog dijela građanstva pa jutro provedete trčeći ili šečući pokraj Save. Na svom ste putu sigurno zamijetili i impozantne i neobične skulpture, a niste znali o čemu je riječ i zašto se one ovdje nalaze.

Naime, riječ je o Aleji skulptura na savskom nasipu, iznimnom projektu koji skulpturama priznatih hrvatskih kipara doprinosi obogaćivanju kulturnog ideniteta Grada Zagreba, Zagrebačke župamnije i Republike Hrvatske.  Upravo ovaj projekt predstavlja najveću zagrebačku galeriju na otvorenom kakve imaju i mnogi drugi gradovi u svijetu koji drže do primjerene prezentacije ove vrste, regionalne ili nacionalne umjetničke produkcije.

Aleja skulptura pokrenuta je na inicijativu akademskog kipara Ratka Perića u okviru sekcije “Prijedlog” Zagrebačkog salona 1985. godine. Njome je želio oživjeti kontinuirano zanemarivan prostor grada uz Savu te stvoriti reprezentativnu galeriju urbanih skulptura.

Izabrani autori su etablirani i priznati hrvatski umjetnici koji su obilježili umjetničku zbilju druge polovice 20. stoljeća i početak 21., posebno što se tiče skulpture u javnom prostoru. Ovaj projekt predstavlja jedan vrijedni zagrebački i hrvatski kulturni spomenik, trajnu izložbu na otvorenom i osobitu turističku atrakciju.

Ratko Petrić je projektom Aleje skulptura predvidio postavljanje skulptura u dvije faze.

Prva faza Aleje skulptura na Savskom nasipu prema zamisli Ratka Petrića završena je desetom skulpturom u nizu, djelom Dore Kovačević “Tok”. Prva faza obuhvaća radove desetorice uglednih hrvatskih kipara, koji su navedeni prema godinama postavljanja na Savski nasip.

Ideja projekta je približiti suvremenu hrvatsku umjetnost i savsko priobalje stanovnicima Zagreba, te oboje učiniti dijelom urbanog i kulturnog tkiva Grada.

Komentari