Zagreb
+C

U Zagrebu održano prvo zasjedanje sabora

Plemići i slobodni vojnici sastavili su i dali banu na potvrdu prava kraljevstva i banovine u 33 članka, piše Povijest.hr.

Prvo zasjedanje sabora o kojem postoji sačuvan zapisnik održano je 19. travnja 1273. godine u Zagrebu. Premda su vjerojatno postojala i ranija zasjedanja, o njima nam nedostaju detaljni povijesni izvori. Premda se taj sabor u Zagrebu može smatrati začetnikom tradicije današnjeg Hrvatskog Sabora, ipak treba napomenuti da se u to doba naziv Hrvatske odnosio načelno samo na krajeve sjeverno od rijeke Save.

Spomenuti je sabor u izvorima označen kao Opći sabor čitave kraljevine Slavonije (lat.Congregatio Regni totius Sclavonie generalis). Tijekom prilično dugog vremenskog razdoblja postojala su dva odvojena sabora – Hrvatske i Slavonije, a tek je u 16. stoljeću uklonjena ta dvojnost.

Na spomenutom saboru su plemići i slobodni vojnici sastavili i dali banu na potvrdu prava kraljevstva i banovine u 33 članka. U tim člancima plemstvo je željelo učvrstiti sudski postupak i tako zajamčiti obranu vlasništva zemlje koju je steklo. Stoga je najveći broj odredaba o nadležnosti i postupku sudovanja. Odredbom da baština onoga koji umre bez nasljednika ostane u njegovu rodu, potvrđeno je drevno pravo plemstva na cijelome hrvatskom prostoru.

Utvrđeno je, nadalje, da plemići imaju obvezu stati u obranu zemlje ako je neprijatelj napadne, ali im je ostavljeno na volju da sami izaberu velikaša pod čijim će stijegom ratovati. Utvrđene su i određene porezne obveze. Na tom saboru su sudjelovali predstavnici Zagrebačke, Varaždinske, Križevačke i Virovitičke županije. Tijekom 13. stoljeća, Sabor se postupno oblikovao kao plemićko tijelo koje je jedinstveno nastupalo prema vladaru, premda s ograničenim mogućnostima odlučivanja. Sabor se sastajao povremeno, po potrebi, i na različitim mjestima.

U doba sastajanja Sabora iz 1273. godine ban spomenute čitave kraljevine Slavonije bio je Matija Csák, jedan od najmoćnijih velikaša u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. On je kasnije postao vojvodom Transilvanije (Erdelja), a konačno i ugarskim palatinom, što je bila nominalno najviša funkcija u cijelom kraljevstvu.

Komentari

Provjerite

juraj-posilovi-1-

Zagrebački nadbiskup i prvi dekan Bogoslovnog fakulteta

Posilović je podržavao glagoljašku tradiciju, piše Povijest.hr. Komentari