Zagreb
+C

Sjećanje na hrvatsku spisateljicu: Književnica koja je stvarnost pretvarala u bajke

Neponovljivu književnicu često nazivaju hrvatskim Andersenom.

Hrvatska spisateljica, koja je i svjetsku slavu stekla pričama za djecu, Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu.

Podrijetlom je iz poznate obitelji – djed joj je bio hrvatski ban Ivan Mažuranić, a baka sestra preporoditelja Dimitrija Demetra.

Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. Nakon udaje za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića preselila se u Brod na Savi (današnji Slavonski Brod) gdje se posvetila obrazovanju i književnom radu.

Iako je počela pisati vrlo rano, prvi radovi su joj objavljeni tek početkom 20. stoljeća. Nakon nekoliko relativno nezapaženih radova 1913. objavljuje roman „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ koji postiže uspjeh kako kod publike tako i kod kritike. Tri godine kasnije objavljuje zbirku pripovjetki „Priče iz davnine“ koju književni kritičari smatraju njezinim krunskim djelom.

Ova bajka ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Osim bajki pisala je i pjesme, pripovijetke, romane, basne, eseje te i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom.

Nominacije za Nobelovu nagradu za književnost

Ivana Brlić-Mažuranić prva je žena koja je primljena u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (kao dopisni član), a dva puta nominirana je za Nobelovu nagradu za književnost – 1931. i 1938. godine. Bila je aktivna i u javnom životu podipurući supruga u borbi protiv Khuen-Héderváryjeva režima, zbog čega je dobila zlatnu medalju za svoje djelovanje od biskupa J. J. Strossmayera.

Ivana Brlić-Mažuranić preminula je u Zagrebu 1938. godine. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“.

Hrvatski Andersen

Ovu neponovljivu književnicu danas se često naziva i hrvatskim Andersenom. Prema njezinim bajkama snimljeni su aninirani i igrani filmovi, radio drame te napravljeno niz stripova. Djela Ivane Brlić-Mažuranić i danas su neizostavni dio školske lektire.

Spomenimo i da je „Školska knjiga“ ustanovila književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić 1971. radi promicanja književnoga stvaralaštva za djecu i mladež.

Za kraj pročitajte što je o svojoj karijeri izjavila sama književnica: “Moja su dosadašnja književna djela malobrojna, a sadržajem i obimom skromna – moj vanjski život pak protekao je mirno, ne izlazeći gotovo nikad iz okvira moje prve i druge obitelji”.

Komentari

Provjerite

FOTO Tomislav Miletic/PIXSELL

Ivan Meštrović bio je ličnost umjetničkog života u Zagrebu

Ivan Meštrović, hrvatski ali i svjetski kipar, arhitekt i književnik rođen je 15. kolovoza 1883.g. ...