Na današnji dan osvojio bečku lutriju i sagradio kazalište

FOTO:Skupština Zagreb

Zagrebački trgovac Kristofor Stanković, odlučio je dobiveni novac uložiti u gradnju kazališta.

Godine 1832., 27. studenog, zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković osvojio je glavni zgoditak bečke lutrije. Osvojio je tada 30 000 dukata a novac je odlučio uložiti u izgradnju kazališta.

Gradski magistrat darovao mu je zemljište na uglu Markova trga i Freudenreichove ulice i u ljeto iste godine započinje gradnja kazališta koje će sve do 1851. biti u privatnom vlasništvu. Arhitekti talijanskoga podrijetla, otac i sin Christofor i Anton Cragnolini, koji su stigli iz Ljubljane, projektiraju zgradu u neoklasicističkom slogu.

Otvorena je 4. listopada 1834. i u njoj isključivo nastupaju njemačke družine, sve do 10. lipnja 1840. kad „junačkom igrom“ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska u izvedbi novosadskog Domorodnog teatralnog društva svoju djelatnost započinje Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

Zgrada Stankovićeva kazališta, koje se kasnije zvalo Gradsko, a u Jelačićevo vrijeme Narodno, bila je jednokatna građevina s trostrukim ulaznim vratima u Ulici sv. Ćirila i Metoda. U prvom katu bila je plesna (redutna) dvorana s galerijom, koja i danas služi kao dvorana za zasjedanje gradske skupštine.

U sklopu tzv. Stankovićeva (staroga, gornjogradskoga) kazališta nalazila se i dvorana za plesove, u kojoj je 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Za ondašnji Zagreb gornjogradski teatar imao je veliko gledalište (više od 750 mjesta), ali tehnički je bio nedostatno opremljen. Bio je središtem kazališnoga i općenito kulturnog života grada, a kad je 1895. otvorena nova zgrada, kazalište je pretvoreno u administrativni prostor pa je danas ondje dvorana za sjednice Gradske skupštine.

U kazalištu se po prvi put čuo hrvatski jezik u međučinu jedne njemačke predstave s Gajevom budnicom “Još Hrvatska ni propala” na kazališnoj pozornici, a 10. lipnja 1840. godine izvedena je prva predstava na hrvatskom jeziku “Juran i Sofija ili Turci kod Siska” Ivana pl. Kukuljevića, a 28. ožujka 1846. godine izvedena je i prva hrvatska opera “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskoga.

 


Komentari