Hrvatski jezikoslovac koji se Karadžiću suprotstavio pravilom ‘Govori za uši, a piši za oči’

Babukić je normirao književni jezik (novo)štokavske osnovice s obilježjima zajedničkima svim trima hrvatskim narječjima, piše Povijest.hr.

Hrvatski preporoditelj, jezikoslovac i prevoditelj Vjekoslav Babukić rodio se u Požegi 16. lipnja 1812. godine. Nakon završenog studija prava u Zagrebu, pridružuje se krugu mladih hrvatskih intelektualaca koji početkom tridesetih godina imaju razrađen program za književno i jezično ujedinjenje hrvatskih krajeva, a potom i svih južnoslavenskih krajeva pod ilirskim imenom.

Na nagovor Ljudevita Gaja počinje pisati gramatiku koju objavljuje pod nazivom Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga 1836. godine. To je bila prva općehrvatska gramatika te je temelj jezične norme 50-ak godina, a sam ju je preveo na njemački i talijanski jezik. Babukić je bio i tajnik Čitaonice ilirske te Matice ilirske, a redovito je pisao u Danici ilirskoj. Godine 1846. Babukić postaje prvim profesorom hrvatskoga jezika na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji, a nakon preustroja školstva predaje na gimnaziji od 1850. do kraja života.

Fonološkomu načelu “Piši kao što govoriš, a čitaj kao što pišeš” Vuka Stefanovića Karadžića, suprotstavio je morfonološko načelo Zagrebačke filološke škole pravilom “Govori za uši, a piši za oči”. Babukić je normirao književni jezik (novo)štokavske osnovice s obilježjima zajedničkima svim trima hrvatskim narječjima, iskorištavajući obilato jezikoslovnu literaturu, hrvatsku književnost i dijalektne podatke.

Vjekolav Babukić umro je 1875. godine u Zagrebu.


Komentari