Zagreb
+C

Herojski otpor branitelja Gvozdanskog

FOTO: Wikipedia

Prije opsade, Osmanlije su već četiri puta napadali Gvozdansko provaljujući iz Bosanskog sandžaka, ali su ih hrabri branitelji svaki puta uspješno odbili.

Hrvatska utvrda Gvozdansko podno Zrinske gore pala je u ruke Osmanlija 13. siječnja 1578. godine. Gvozdansko je svojedobno bilo u vlasništvu slavne obitelji Zrinski, koja se tijekom srednjeg vijeka preselila iz nekadašnje postojbine u Dalmaciji sjevernije prema središnjoj Hrvatskoj. Prema utvrdi Zrin na području današnje Banovine, obitelj Šubić uzela je pridjevak Zrinski, a s vremenom je izvorno prezime Šubić zaboravljeno, sve dok ga ponovno nisu otkrili povjesničari. Od utvrde Zrin pa do nedalekog Gvozdanskog ima svega 15-tak kilometara zračne linije. Gvozdansko je nekada za Zrinske bilo važan izvor prihoda zbog tamošnjih rudnika. Zrinski su u Gvozdanskom imali i vlastitu kovnicu novca, piše Povijest.hr.

Prije navedene opsade Osmanlije su već četiri puta napadali Gvozdansko provaljujući iz Bosanskog sandžaka, ali su ih hrabri branitelji svaki puta uspješno odbili.

Napokon Ferhat-beg odlučuje se za strategiju odsjecanja utvrde od ostatka Hrvatske osvajavši susjedne utvrde i sela spriječivši dostavljanje vojne i materijalne pomoći opsjednutima. U jesen 1577. godine stiže pred Gvozdansko gdje ostavlja dio vojske te se vraća u osvojeni Novigrad Zrinski da popravi most kako bi mogao dovući teško topništvo pred Gvozdansko. Nakon toga osvaja i obližnji Zrin. Oko Božića s oko 5.000 vojnika ponovo stiže pred Gvozdansko koje je branilo oko 300 ljudi, od čega je samo 50-ak njih bilo vojnika dok su ostali bili žene, djeca, seljaci i rudari.

Nakon duge opsade, posada Gvozdanskog ostala je bez hrane i ogrjeva, nužnog u ovim zimskim mjesecima. Nakon što su branitelji nekoliko puta odbili ponudu Ferhat-bega da se predaju krenuo je uodlučujuči napad. Osmanlije su udarili na Gvozdansko žestokom topovskom paljbom te krenuli u juriš na utvrdu. Kad su na kraju prodrli u grad, zatekli su samo smrznuta tijela branitelja koji su ostali bez hrane i ogrjeva.

Ferhat-beg bio je zadivljen ovakvim junaštvom te je zapovijedio da se pozove katolički svećenik smatrajući da hrabri branitelji zaslužuju biti pokopani prema svojem obredu. Pretpostavlja se da su pokopani podno zidina utvrde koju su tako junački branili. Mještane okolnih krajeva, pak, oslobodio je plaćanja poreza osim obaveznog danka od 400 dukata godišnje.

Komentari

Provjerite

Ivan_Broz.jpg.688x388_q85_crop_upscale

Jezikoslovac i književni povjesničar utemeljio suvremeni hrvatski pravopisni standard

Ostavio je dubok trag u konačnoj standardizaciji hrvatskog jezika, piše Povijest.hr. Komentari