U zgradi Banskih dvora nalazili su se predsjednik RH Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić i predsjednik Savezne vlade Ante Marković.
Prije 26 godina, 7. listopada 1991. godine, JNA je raketirala Banske dvore. Smrtno je stradala jedna osoba a oštećen je južni dio zgrade.
Dva zrakoplova JNA MiG-29, koja su poletjela iz Bihaća, raketama su gađala Banske dvore u Zagrebu, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, sedmog listopada 1991. godine. Napad se dogodio u 15.03, a izravno je pogođeno svečano dvorište Banskih dvora, te još nekoliko zgrada u susjednim ulicama. Jedna raketa pogodila je i restoran Dubravkin put na Tuškancu i u toj je eksploziji izgubio život Marko Mikić, koji je tamo bio s cisternom za gorivo. Nekoliko osoba je lakše ranjeno u blizini Banskih dvora. Oštećena su ukupno 73 objekta, uključujući crkvu sv. Marka, sabornicu, staru gradsku vijećnicu i rezidenciju švicarskog konzula.
Dan prije raketiranja hrvatska je vojska primila informacije o zračnoj zadaći visoke tajnosti koju je JNA pripremala za sljedeći dan, no one nisu smatrane ozbiljnima zbog nedostatka detalja.
U zgradi Banskih dvora prilikom napada su se nalazili predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić i predsjednik Savezne vlade Ante Marković, koji su pukom srećom preživjeli. Plan velikosrpskih političara i vojske bio je da jednim udarcem obezglave i Hrvatsku i Jugoslaviju – Mesića bi zamijenio srpski član predsjedništva, bilo bi proglašeno izvanredno stanje i vojska bi izašla na ulice. Kasnije su JNA i jugoslavenski službenici poricali bilo kakvu odgovornost ili upletenost u incident, pa su čak tvrdili da je eksploziju uzrokovala sama hrvatska vlada zbog međunarodne podrške.
Napad se dogodio dan prije isteka tromjesečnog moratorija na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Sljedećeg je dana, po isteku tog moratorija, proglašen prekid svih veza s republikama i pokrajinama koje su tvorile SFRJ, pa toga dana Republika Hrvatska slavi Dan neovisnosti.
Inače, Banski dvori tj. palača je u 17.st. pripadala banu Petru Zrinskom, kasnije grofovima Čikulinima, Draškovićima, Petru Troilo Sermagu te banu Ferdinandu Kulmeru. Ban Ignjat Gulay je 1807.g kupio uz dogovor Sabora palaču od Kulmera te dao renovirat i uredit za trajno stanovanje banova i sjedište sudova.
Banovi su tu boravili i stolovali od 1809-1918.g. Zbog toga je i palača nazvana Banski dvori. Za vrijeme NDH zgrada je bila sjedište poglavnika A. Pavelića.
Za vrijeme SFRJ je bilo sjedište izvršne vlasti i predsjedništva SRH. Od 1990. postaje sjedište predsjednika Republike Hrvatske F. Tuđmana. Nakon raketiranja sjedište predsjednika se seli na Pantovčak a u zgrada postaje sjedište Vlade Republike Hrvatske.
Više od 200 godina, ova zgrada služi kao sjedište najviše vlasti u Rrepublici Hrvatskoj.
