Smatra se da je 4. ožujka 852. godine nastala Povelja kneza Trpimira, piše Povijest.hr.
Poveljan kneza Trpimira napisana je na latinskom jeziku, a važna je iz nekoliko razloga:
- Prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatske ime.
- Najstarija isprava s dvora hrvatskog vladara.
- Najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava.
- Dokazuje da je moć i ugled kneza Trpimira.
- Dokazuje postojanje države Hrvata u 9. stoljeću.
Knez Trpimir bio je jedan od najmoćnijih hrvatskih vladara tzv. narodne dinastije. Njegovo vrijeme predstavlja vrhunac procesa kada je hrvatska kneževina napravila snažniji odmak od utjecaja stranih sila (Franačke i Bizanta) te je sve više do izražaja dolazio njen posebni identitet. O Trpimirovoj moći svjedoči i zapis znamenitog benediktinskog teologa Gottschalka, koji Trpimira naziva rex Sclavorum (kralj Slavena, iako se danas to obično uzima kao znak poštovanja, a ne priznate kraljevske titule).
Trpimir je izdao darovnicu, poznatu kao Povelja kneza Trpimira, kojom splitskomu nadbiskupu potvrđuje imanja splitske nadbiskupije na teritoriju Hrvatske te im daje desetinu sa svojeg kliškog posjeda kao zahvalu za određenu količinu srebra koju mu je podario splitski nadbiskup za izgradnju samostana u Rižinicama. Darovnica je posebno značajna jer sadrži prvi spomen hrvatskog imena nastalog na hrvatskom tlu – Trpimira se naziva dux Chroatorum (knez Hrvata).
Iz darovnice je moguće iščitati zanimljive podatke o tadašnjoj hrvatskoj kneževini. Na primjer, gotovo nema kršćanskih imena, što upućuje na to da je proces pokrštavanja još bio u povojima – neki smatraju da je Trpimir, radi toga što je splitskog nadbiskupa Petra nazivao kumom, pokršten tek kao odrasla osoba.
Nadalje, Tripimirov dvor bio je organiziran po uzoru na franački, što je vidljivo po postojanju kapelana kao voditelja dvorskih kancelarija. Činjenica da Trpimir kao legitimitet svoje vlasti navodi Božju milost ukazuje na to da je uživao vrlo visok stupanj autonomije tj. da je priznavao samo nominalnu vlast Lotara I., vladara Svetog Rimskog Carstva i kralja Italije.
