Zagreb
+C

(FOTO) Ulična poruka podijelila Zagrepčane: Autor si dao truda, a građani ga popljuvali

Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Je li mudrim mislima mjesto na fasadama?

Našim ulicama koračaju prikriveni filozofi i pjesnici. Njihove misli upoznajemo tek krajičkom oka, ukoliko malo pažljivije promotrimo zagrebačke fasade. Susrećemo tako različite mudrolije, ispisane rečenice koje šalju snažne poruke – zastani i zamisli se.

Jedna takva poruka, ispisana na fasadi zgrade u Prilazu baruna Filipovića, uzburkala je duhove Zagrepčana i postavila pitanje – je li mudrim mislima mjesto na fasadama?

“Postoje nade koje graniče s ludošću i, pravo da ti kažem, da nije takvih nada odavno bih odustao od života.” , rečenica je koja je svoje mjesto našla na jednoj od zgrada.

Facebook/Zakaj volim Zagreb/Lovorka Brumen
Facebook/Zakaj volim Zagreb/Lovorka Brumen

Autorovo umjetničko izražavanje nije se svima svidjelo, pa dok su jedni oduševljeni porukom, drugi smatraju da postoje bolja rješenja od fasade.

“Inače si takve budale tetoviraju takve citate na ruku! Bolje nekom fasadu uništit, jelda..”

” 50m2 zida puta 50kn (2500kn) za saniranje grafita i bojanje fasade, toliko kosta recimo ovo izrazavanje osjećaja.”

“Super. Uništavanje tuđe imovine. Pa da je i najpoznatiji pjesnik na svijetu, debil je. Eto. Nimalo poštovanja prema tuđem vlasništvu se ne može opravdati ničime”, samo su neki od ogorčenih komentara na račun emotivnog autora.

Ipak, poruke na fasadima nisu ništa novo, a ovakav način izražavanja postojao je otkada je “fasada i olovke”.

“I za vrijeme II. svjetskog rata ljudi su pisali grafite. Recimo Vodnikova ulica. Tito partija omladina akcija. Kada su sanirali fasadu onda su sanirali i grafite. Puno gore je od toga gdje su BBB. uništili 30% fasada u Zagrebu i nitko ni riječ o tome. Da ne govorim o zgradama koji su pod zaštitom.UNESCA” osvrnuo se jedan Zagrepčanin.

Vandalizam ili ulična umjetnost?

Podsjetimo, u rujnu 2012. godine, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako su grafiti najveći problem Zagreba, naglašavajući da je hrvatska metropola šesti grad u svijetu po uređenosti, a zaustavljanjem ‘urbane gerile’ kazao je, dogurali bi znatno više.

Zanimljivo je kako je likovni kritičar Francesco Bonami analizirao grafite u Milanu, Rimu i Napulju, a njihove autore svrstao u nekoliko kategorija: umjetnici (čiji crteži su originalni, oslikani umjetničkom rukom), karikaturisti (uglavnom banalni i stereotipni),imitatori (najčešće ružna kopija Kleeja, Miroa ili Warhola, poput grafita u Napulju), egzibicionisti (čine sve kako bi bili zamijećeni i ostavili trag, najčešće velikim potpisom nadimka, koji je posljedica nekritičnog narcizma), pisci poruka(uglavnom neoriginalni; uspoređuje ih s fotoaparatom i poručuje im da uče iz reklama, ako žele biti originalni) i vandali(neuksuno išarani stereotipni kvazicrteži bez imalo kreativnosti, često u povijesnim dijelovima grada), piše vjeronauk.hr.

S druge strane, francuski Le Monde navodi kako street art kod većine ljudi izaziva zbunjenost, bez jasnog stava. Rezultati istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Groningen u Nizozemskoj ukazuju kako grafiti u 82% slučajeva djeluju ohrabrujuće na devijantno ponašanje adolescenata (onih koji ih ne čine).

Belgijski Express pak donosi intervju s Rudijem Giulianijem, koji ističe kako je nulta tolerancija na grafite smanjila stopu sitnog kriminaliteta i vjerovali ili ne, pozitivno djelovala na poštovanje socijalnih normi građana New Yorka.



Komentari

Provjerite

FOTO: Božica Trnka

(FOTO) S njima biste sigurno ‘zafeštali’: Pročitajte urnebesnu poruku sustanarima pred iseljavanje

Partijaneri s 2. kata. Komentari