(FOTO) Stari sat pokraj zagrebačke katedrale: Trenutak kada je vrijeme u Zagrebu stalo

FOTO: Dražen Komar / ILUSTRACIJA

Potres je potakao veliku obnovu grada.

Najrazorniji potres u zabilježenoj povijesti Zagreba dogodio se 9. studenog 1880. godine u 7 sati, 33 minute i 3 sekunde. Trenutak kada je vrijeme u Zagrebu stalo čuva stari sat smješten na bočnom zidu sjeverno od katedrale.

Epicentar je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva vrha. Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru. Bio je takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku.

[box type=”note” align=”” class=”” width=””]Oštećena je otprilike polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća. Poginulo je dvoje ljudi (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je ozlijeđeno. Danas je poznat kao Veliki potresMnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3.800 putničkih karata.[/box]

Teško su bile oštećene zagrebačke crkve. Srušen je toranj crkve sv. Franje na Kaptolu, kao i jedno krilo franjevačkog samostana. Velike štete pretrpjela je zagrebačka katedrala te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je završena 1906., a vodio ju je Hermann Bolle koji je katedrali dao oblik kakav danas poznajemo. Barake za stradale podignute su na brzinu na mjestu današnjeg srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici.

Velika obnova grada

Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo. Oko otklanjanja posljedica štete posebno se angažirao tadašnji gradski senator August Šenoa. Zbog toga je dobio upalu pluća, od čijih će posljedica sljedeće godine umrijeti u dobi od samo 43 godine.

Računa se da je materijalna šteta iznosila oko 50 milijuna kruna, što je bila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć stizala je iz cijele Europe. Najveći dio priloga uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.

Potres je potakao veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsad biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.


Komentari