Zagreb
+C

Zašto mediji šute? Hrvatska izlazi na ulice protiv izrabljivanja mladih

FOTO: Vrijedim više / Facebook

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa doživio je niz promjena, no jesu li one dobre ili loše za mlade ?

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) uvedeno je 2012. godine Zakonom o poticanju zapošljavanja. Na samom početku ove mjere, mladi su primali naknadu od svega 1600 kn te im nisu bili plaćeni putni troškovi. Do 2017. godine SOR je prošao kroz niz promjena te je konačno naknada porasla na 2620 kn. Bez obzira na blage pomake unutar same mjere, stručno osposobljavanje još uvijek je izvor nezadovoljstva mladih.

Na samom početku, ova je mjera predstavljana mladima kao olakšavanje ulaska na tržište rada te mogućnost ostanka kod poslodavca nakon odrađenog SOR-a. Ipak, nakon što se stručno počelo koristiti kao alat za besplatnu radnu snagu, definicija se malo izmijenila. Na stranicama mjere.hr tako stoji:

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je mjera putem koje se osposobljavaju mlade osobe za rad na radnom mjestu u zvanju za koje su se obrazovale, a s ciljem stjecanja iskustva ili formalnog uvjeta za pristupanje stručnom/majstorskom ispitu.

Vezano uz SOR javili su se brojni problemi, te je nezadovoljstvo mladih preraslo u inicijativu Vrijedim više. Razgovarali smo s inicijatorima, koji su za petak 15. rujna organizirali prosvjed na Trgu svetog Marka.

‘Ova mjera nanosi nepravdu mladima’

Iza prosvjeda i inicijative ‘Vrijedim više’ stoje Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Mreža mladih Hrvatske (MMH) i Matica Hrvatskih sindikata (MHS).

Kao cilj prosvjeda inicijatori navode:

Zalažemo se za politike koje će unaprijediti položaj mladih na tržištu rada i vratiti dostojanstvo radu mladih. Istovremeno, želimo omogućiti svima onima koji smatraju da je ovo društvo nepravedno prema mladima da se njihov glas čuje, želimo im pomoći da se aktiviraju i organiziraju, jer samo zajedničkim angažmanom i borbom možemo mijenjati stvari. 

Kratkoročno, naš je glavni cilj ukidanje mjere ‘stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa’ (tzv. SOR) i povratak pripravništva kao standardnog načina ulaska mladih u svijet rada.

Navode da je prosvjed važan jer je velika prilika za mlade i one kojima je stalo do budućnosti mladih, posebice jer se mladi boje javno progovoriti o problemu SOR-a.

Rasprava za i protiv SOR-a vodi se već godinama, no sve donedavno bilo je teško zamisliti da će netko protiv SOR-a organizirati prosvjed.  U javnosti se stvarao dojam da SOR nema alternative, a pripravništvo kakvo je nekad postojalo kao da je zaboravljeno. No sve više mladih danas shvaća da im se ovom mjerom nanosi nepravda i spremni su o tome govoriti. Mnogi nam se, nažalost, javljaju anonimno sa svojim pričama, u strahu od posljedica ako javno progovore.

FOTO: Vrijedim više / Facebook
FOTO: Vrijedim više / Facebook

‘SOR nema temeljnih radnih prava’

Iz inicijative ‘Vrijedim više’ govore kako je najveći problem SOR-a što obezvređuje rad mladih. Kako kažu nakon 12 ili 17 godina školovanja mladima govorimo kako njihov rad nije vrijedan radnog odnosa, nego samo osposobljavanja uz naknadu u razini minimalne plaće pritom bez temeljnih radnih prava

Kakvu poruku time šaljemo o njihovoj vrijednosti, i o vrijednosti obrazovanja? Poslodavcima, i to onima koji posluju s profitom, istovremeno plaćamo besplatnu radnu snagu, umjesto da ih potičemo da cijene svoje radnike i ulažu u njih.‘, komentiraju iz inicijative.

Iskustva osoba koje su prošle SOR vrlo su raznolika. Nekima je mjera koristila, no mnogi nisu dobili pravo osposobljavanje, jer nema prave kontrole toga što se tijekom SOR-a zapravo događa.

FOTO: Vrijedim više / Facebook
FOTO: Vrijedim više / Facebook

Važno je napomenuti kako se veliki broj mladih osjeća obezvrijeđeno, radeći za naknadu koja im ne omogućuje samostalan život, te pritom bez prava na bolovanje.

Treba istaknuti i problem osoba starijih od 30 godina, koje ne mogu koristiti SOR, a bez radnog iskustva koje bi im dao SOR ne mogu pristupiti stručnim ispitima, koji su pak uvjet  za zaposlenje u svojoj struci. Normalno je da se pitaju zašto im je ova država plaćala školovanje, da bi im potom zatvorila put dalje.

Pravi problem nastaje upravo nakon odrađenog SOR-a. Veliki se broj mladih nakon odrađenog SOR-a vraća na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Čini se kako se problem nezaposlenosti mladih bez iskustva, prebacio na nezaposlenost mladih s godinu dana radnog iskustva.

Poslodavci među mladima traže samo osobe na SOR-u. Za odgovornije poslove još nemaju dovoljno iskustva, a na poslovima koji predstavljaju prve stepenice u karijeri u struci nudi se samo SOR.

Umjesto pripravništva, koje je nudilo put u stalni radni odnos, poslodavci na istim radnim mjestima samo rotiraju mlade osobe na SOR-u. A kako i ne bi, kad im država to nudi, a svi zajedno plaćamo.’, komentiraju iz inicijative Vrijedim više.

Posljedice SOR-a

Na pitanje kakav je utjecaj SOR-a na tržište rada, iz inicijative komentiraju kako je potpuno istisnuo pripravništvo kojim se nekad ulazilo u svijet rada.

Pripravništvo doduše još uvijek postoji u Zakonu o radu, ali ga se današnje generacije mladih više ne sjećaju. Stoga vrijedi podsjetiti što je ono značilo – kao pripravnik, prvih godinu dana dobivali ste 70 posto plaće za radno mjesto na kojem radite, čime je poslodavac kompenzirao vaš nedostatak radnog iskustva, odnosno vrijeme i sredstva koja je morao uložiti da vas uvede u rad.

Međutim, pripravništvo je značilo radni odnos (kojeg kod SOR-a nema),  kao i sva radna prava koja uz to idu, a poslodavac vas nije gledao kao privremenu i zamjenjivu radnu snagu, nego kao radnika kojeg će zadržati na dulje vrijeme i u kojeg mu se isplati ulagati.’, komentirali su inicijatori.

Pitanje je kakve posljedice donosi SOR za mlade. Veliki dio njih odlučio je napustiti državu upravo zato što ne žele prihvatiti ovakve uvjete koji su im se nametnuli kao nešto što ‘svatko mora proći’. Nitko ne očekuje direktorske plaće, ali svaka bi mlada osoba voljela barem imati pravo na bolovanje bez da im stigne uplatnica za Državni proračun od 300 kn jer su proveli 2 dana bolesni kod kuće.

Također, bez obzira na povećanje naknade, može li mlada osoba stvarno samostalno živjeti s 2620 kn?

Dok platim podstanarstvo 1600 kn, režije oko 800 kn zimi jedva imam za hranu. Jučer mi je stanodavac povećao najam stana na 1800 kn. Dakle radim kako bi imala krov nad glavom. Da nemam pomoć roditelja, bila bih gladna.‘, komentirala nam je jedna polaznica SOR-a.

Zanimljivo je kako najveći mediji u Hrvatskoj nisu izvjestili javnost o izlasku mladih na ulice, pa je to još jedan razlog više da izađete u još većem broju.

>>>Stručno osposobljavanje: Državne ustanove iskorištavaju besplatnu radnu snagu?

 



Komentari

Provjerite

FOTO: Dražen Komar

Bandić nedjeljom u 2: ‘Ponosan sam na optužnicu u aferi Štandovi’

U poznatoj televizijskoj emisiji gostovao je gradonačelnik Milan Bandić. Komentari