Još krajem 80-ih godina izdvajao se takozvani samodoprinos za zagrebačku Sveučilišnu bolnicu u Blatu, a nakon više od 30 godina ona je samo ruglo na kraju grada.
Govori se već godinama kako će u nikad dovršenoj Sveučilišnoj bolnici biti tehnološki park, ali još uvijek se nije odustalo od ideje da tamo zaživi i bolnica. Prvotna namjena ove bolnice bila je ta da bi to bilo mjesto gdje će se sve pretrage obavljati na jednom mjestu, no, od te ideje prošlo je 30 godina i bolnica i dalje stoji zapuštena i obrasla.
Ideja o tehnološkom parku nije zaživjela
“Nitko ne zna ili možda oni koji su trebali znati nisu se mogli odlučiti što s tim napraviti. U jednom trenutku novci koji su trebali ići u ovu bolnicu su otišli u bolnicu Rebro. Nakon toga ovo opet stoji neiskorišteno’, rekao je Marijan Ožanić, Začetnik ideje Tehnopolisa, prenosi Dnevnik.hr.
Još 2012. godine pojavila se ideja o potpunoj prenamjeni tog kompleksa, planirao se graditi Tehnološki par po uzoru na neke u inozemstvu. No, ta je spasonosna ideja ostala samo ideja na papiru.
“Kad pitate mene i ljude koji razmišljaju o gospodarstvu, koji razmišljaju o radnim mjestima, ja sam subjektivan. Ja ću reći ovdje mi trebamo imati Tehnopolis u kojem će se zapošljavati mladi Zagrepčani i Zagrepčanke”, kaže Ožanić.
“Ova bolnica je nužno potrebna Zagrepčanima”
Ipak njegovo mišljenje ne dijele baš svi. Ideja izgradnje te bolnice baš na tom prostoru došla je zbog povećanja borja stanovnika na tom područuju Zagreba i širenja grada prema južnoj strani, a tamo nema baš niti jedne bolnice.
“Uvijek sam principijelno da se ide u ono što se krenulo. Dakle, po prijedlogu se ide u izgradnju te bolnice i tu bolnicu treba napokon nakon toliko godina staviti u funkciju jer ona je nasušna potreba Zagrepčana”, smatra Andrija Mikulić, Predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba.
U generalni urbanistički plan Zagreba nedavno je uvrštena i izgradnja Sveučilišne bolnice, no, sve dok ne počnu radovi ona će biti na meti kradljivaca. Naime, cijeli kompleks od oko 200 tisuća četvornih metara, čuva tek jedan zaštitar.
“Sigurno da nije dostatan jedan zaštitar i sami znamo i nama je dostupno iz medija niz informacija da se stvari otuđuju. Da se donje etaže koriste kao određena skladišta i da se s vremena na vrijeme neke stvari otuđuju. To sigurno nije dobro. To je primjer kako ne treba gospodarit prostorom odnosno nekretninama koje imate”, rekao je Mikulić.
Dosadašnja izgradnja stajala je 157 milijuna eura
Podsjetimo, gradnja ovog kompleksa počela je još 80-ih i financirala se novcem građana, svi su od plaće izdvajali jedan i pol posto za investiciju koja do dana danšnjeg nije u funkciji. Na dosadašnju izgradnju utrošeno je frapantnih 157 milijuna eura. Ipak ostaje pitanje, što ako se prostor privatizita?
“Sama privatizacija koja bi isključivala, dakle, ljude koji su sufinancirali neke infrastrukturne objekte, primjera radi ili u ovom slučaju bolnicu, moralo bi im biti ponuđeno neki oblik suvlasništva u tom postupku, jer inače narušavate jedno od temeljnih načela, pravednost”, kaže Luka Brkić, profesor ekonomije na fakultetu političkih znanosti.
Spomenimo kako se i jedan manji prostor bolnice djelomično koristi, a Grad ga iznajmljuje kao skladišni prostor, a neka kazališta ga koriste za skladištenje svojih rekvizita za predstave.
