Teško je ovih dana doći s jednog kraja grada na drugi.
Krajem lipnja te tijekom srpnja i kolovoza Zagreb postaje velikogradilište , radovi se odvijaju na nekoliko frekventnih te cijelog niza manjih prometnica. Radove obilježavaju učestali prometni zastoji, često loša i polovična izvedba , nelogična odluke i probijanje rokova .
S druge strane, radovi se uglavnom ne odvijaju noću, neradnim danima i vikendima, a često su i pojedina gradilišta danima prazna zbog manjkave građevinske operative i otvaranje prevelikog broja gradilišta. Odluke o sanaciji pojedinih ulica donose se učestalo u gradskim uredima ili na zahtjev gradonačelnika , a često bez znanja lokalne samouprave te pritom ignorirajući njihove komunalne planove i potrebe građana.
Upravo zbog radova održana je konferencija za novinare na križanju Ilice i Primorske, koja je već trebala biti završena, a novi rok je 4. rujan.
Konferenciju je održao zagrebački HSLS, a kritika na račun radova imali su mnogo.
“Ljeto u Zagrebu približava se kraju, mogli bi reći, srećom ili nažalost. I ove godine napravilo se, s jedne strane puno, s druge strane malo. Kao što vidimo, u gradu zagrebu, čini mi se da je postalo više pravilo nego iznimka, radovi se izvode neplanski, većinom stihijski i improvizacijom.
Došlo je vrijeme da se zapitamo izvode li se radovi u Zagrebu samo kao samopromocija ili su zapravo potrebni kod stvarnih projekata gradskih četvrti. I ovog puta vidim da se zapravo ignoriralo planove gradskih četvrti o komunalnim akcijama,a zapravo i odluke Gradske skupštine. Radovi se preko ljeta moraju raditi u Zagrebu, infrastruktura nam je u lošem stanju, ali mislim da se ti radovi trebaju planirati.
Ovo nije kazalište, ovo nije teatar, pozivamo gradonačelnika i gradska upravna tijela da im do kraja godine vodilja bude izvođenje malih komunalnih akcija. Imamo stotine malih projekata koji su bili planirani u gradskim četvrtima, ali su gradonačelnik i gradska uprava, po svom nahođenju, u svrhu vlastite promocije, i ove godine izvodili radove”, kazao je organizator.
Nakon njega progovorila je i vjećnica gradske četvrti i navela samo neke od malih projekata koji su zanemareni:
“Neki od primjera su neuređenje kina Kalnik, a potrošeno je već milijun kuna, zatim natkrivanje potoka Črnomerec, koje, unatoč tome što je vijeće donijelo odluku da se potok ne natkriva i to jednoglasno, ide dalje. Grad zagreb je potok isušio, a ustvari nismo nigdje obaviješteni što se radi i na koji način. Radnici samo dođu, ne znamo što će biti s potokom i osjećamo se kao da smo u Bandićevim raljama”.
Organizatori i vjećnica krenuli su nabrajali koliko je novaca uloženo u projekte koji nikada nisu ni pokrenuti, ili ako su pokrenuti nisu dovršeni. Radi se o velikim svotama od nekoliko milijuna kuna. Kao još jedan veliki problem u gradu Zagrebu naveli su komunalne priključke, koje još uvijek nema gotovo 10 posto stanovništva, a ništa se ne poduzima.
