NIJE IH BRIGA ZA BUDUĆNOST GRADA: ‘Kod NSK je umjesto fontane mogla biti javna garaža na nekoliko etaža’

Photo: Borna Filic/PIXSELL

Gužve u Zagrebu nisu ništa novo, kada padne kiša ili, ne daj Bože, snijeg stanje je još gore.

Jesen je, čini se, kritično vrijeme za vozače, padaline usporavaju promet, gužve se stvaraju konstantno, a ni prometne nezgode nisu rijetkost. Ipak, za prometnice je kritično doba cijela godina jer je prometna infrastruktura u Zagrebu katastrofalna. 

O stanju na cestama razgovarali smo s prometnim stručnjakom Željkom Marušićem. Objasnio nam je u čemu je problem i kako bi se on, eventualno, mogao riješiti. Ipak, najveći problem su upravo oni koji vode grad i koji o projektima odlučuju. Upravo zbog njihovih odluka važni projekti stoje netaknuti desetljećima.

“Zagreb je iznimno loše prometno riješen”

Samo kada kroz tramvajski prozor ujutro “bacite” pogled na prometnice jasno vam je da nešto nije u redu. Prenapučene su, automobili se jedva kreću, a prije nego što prođu kroz zeleno stat će barem pet puta na istom semaforu.

“Problem je u općoj prometnoj infrastrukturi, bez kapitalnih dorada ne može se ništa popraviti. Inače, kada padne kiša vozači uspore, možda i više nego što treba i tu nastaju gužve, ali s ovakvom infrastrukturom i ovolikom količinom prometa to je i logično“, započeo je Marušić

Prometni stručnjak nabrojio je nekoliko rješenja koja bi rasteretila prometnice.

“Prvo, Zagreb bi trebao imati bolje riješen gradski promet, to je stara priča. Govorilo se o kapitalnim investicijama u podzemnu željetnicu, bez toga teško je rasteretiti promet”, krenuo je nabrajati.

“Druga stvar, država i Grad Zagreb trebali bi sustavno poticati rad od kuće. To bi doprinjelo smanjenju gužvi. Moguće je, možda, 20 posto posla prebaciti kućama, ljudi bi dobili nešto manju plaću, ali opet bi im se isplatilo raditi od kuće jer bi dobili još sat i pol više i nebi trošili na druge resurse potrebne za svakodnevno putovanje do posla”, govori nam.

Poticanjem rada od kuće automatski bi bilo manje automobila na prometnicama i samim time prometni pravci bili bi rasterećeni.

“Treće, Zagreb je loše prometno riješen, nedostaje mostova. Prvenstveno Jarunski mostovi, istočni i zapadni da se rastereti taj pravac koji ide Jadranskim mostom i remetinečkim rotorom. Nedostaje i produžetak ulice Ivane Brlić-Mažuranić kojim bi se srednji trak aktivirao. Špansko, Malešnica, svi bi oni išli tim srednjim trakom da se to napravi, ali to se ne radi i to stoji već desetljećima”, upozorio je Marušić.

Kazao je i kako je apsurdno što Avenija Gojka Šuška nije spojena prema Domovinskom mostu te da bi trebalo bi rješiti još nekoliko nivelacija u Zagrebu. U jedno je siguran naš prometni stručnjak, bez kapitalnih ulaganja u prometnu strukturu ne može se napraviti nikakvo poboljšanje.

Imamo fontane, ali mostove ne!

Valjda je sada već svima jasno da je bjesomućna gradnja fontana na svakom uglu grada besmislena i da se taj novac mogao puno bolje iskoristiti.

“Nedostaje mostova, nedostaje poveznice javnog i osobnog prijevoza. Predlažem i da se napravi sustav besplatnih parkirališta koja bi se koristila uz gradski pokaz”, govori nam stručnjak i objašnjava dalje: “Kada bi ljudi koji sada ne kupuju pokaz počeli kupovati isti, Grad bi već bio na dobitku, a oni bi mogli besplatno parkirati negdje na periferiji i dalje do posla nastaviti javnim prijevozom”.

Ovakvo rješenje prvenstveno bi koristilo potezu od Nacionalne sveučilišne knjižnice prema centru.

“Ovaj prostor koji se iskoristio za fontane mogao je biti prostor za javno parkiralište na više etaža uz još neke sadržaje. Moglo se to nivelirati prema željezničkom kolodvoru i spojiti tako da ljudi ne moraju osobnim automobilima u centar”, kaže Marušić.

Zagrebu su hitno potrebna nova prometna rješenja koja bi unaprijedila gradski promet, naravno uz unaprijeđenje javnog prometa s investicijama. Kako navodi i sam Marušić, u glavnom gradu trebao bi prioritet biti središnji pravac, odnosno produžetak ulice Ivane Brlić-Mažuranić prema Ljubljanici.

“Planovi postoje već desetljećima, a ne realiziraju se. Na taj način bi se rasteretila i Zagrebačka avenija i Aleja Bologne. Vama sada od Gajnica do centra treba sat vremena najmanje, to je užas i tu se gube golema sredstva“, govori.

Sve je više stanovnika, a jednak je broj prometnih pravaca

Čini se da je jedini cilj u Zagreb dovesti što više ljudi, a nitko ne vodi računa o prenapučenosti prometnica. Neprestano niču nove stambene zgrade, a prometna pitanja se ne rješavaju.

“To je generalni problem upravljanja Zagrebom i to je poznati problem. Jednostavno se ne vodi računa o budućnosti Zagreba, rade se populistički projekti, a kapitalni stoje. Apsurdno je da je Zagreb metropola s najinvalidnijim prometom u svijetu. Imamo najmanje mostova, nemamo kompletnu nivelaciju”, nabraja Marušić kritične točke glavnog grada.

Kada smo kod niveliranja, potrebno je to učiniti s djelom pruge Zapadnog kolodvora koja vodi prema Selskoj.

“Kod Zapadnog kolodvora postoji brklja u centru grada, to je kao da živimo u 19. stoljeću. Nivelacijom se zapravo može stvoriti niz sadržaja u dijelu Zapadnog kolodvora prema Savskoj. Kada bi se taj prostor kompletno denivelirao Zagreb bi prodisao

Patimo i zbog katastrofalnih rješenja iz prošlosti

Sudeći po današnjoj situaciji u prometu, čini se da gradom ni prije nisu puno bolje upravljali.

“Postoji niz nelogičnih rješenja iz prošlosti. Kada vozite Jadranskim mostom vi možete skrenuti lijevo ili desno, umjesto da možete voziti ravno. To su greške napravljene u prošlosti, dakle patimo i od problema koji su napravljeni prije nekoliko desetljeća. Sasvim je nelogično da se s Jadranskog mosta ne može ići ravno prema Sjeveru“, naglašava Marušić.

Tko god je tada uređivao gradske planove taj prostor namjenio je za izgradnju objekata. Tu se sada ne može učiniti mnogo, ali uz kapitalne investicije mogli bi se izgraditi mostovi i spojnice od Avenije Gojka Šuška sve go Borongajskog kampusa koji je sada potpuno prometno izoliran.

“Situaciju dodatno pogoršava politika ustupanja parkirnih mjesta ugostiteljskim objektima. Ljude treba pogurati prema javnim garažama koje su sada prazne, a prazne su jer su skupe, preskupe. Ako garaže nisu iskorištene normalno je da su preskupe, a još mnogo prostora bi se moglo osloboditi za parkiranja, ali tu se ide u neka bahata rješenja, odnosno miču se automobili s površina što je nerealno s obzirom na potrebe. U Zagrebu svaki treći vozač traži parkirno mjesto“, zaključio je prometni stručnjak Željko Marušić.


Komentari