‘RAZVIJA SE ZAJEDNIŠTVO, A SMANJUJE OTUĐENOST’: Svoj su vrt kroz građansku inicijativu pretvorili u pravi kvartovski raj (FOTO)

FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko

Kad se male i vrijedne ruke slože, stvori se građanska inicijativa vrijedna divljenja!

Riječ je o jedinstvenoj građanskoj inicijativi – EkoEkipi Prečko – osnovanoj početkom 2013. godine, čiji je osnovni cilj bio osnivanje zajedničkog društvenog vrta. Također, idejni začetnici su u to doba željeli organizirati mjesto za razmjenu lokalno uzgojenog voća i povrća za svoje sugrađane u Prečkom i okolici.

“Uvjet nam je organski ugoj, a ljudi uzgajaju sve što uspijeva u našoj klimi, prikupljaju i razmjenjuju sjeme i stare sorte, razmjenjuju savjete o prirodnoj zaštiti, rješavanju problema i svemu ostalom što se otvori kao tema”, objasnila nam je Nikolina ideju ove inicijative.

FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Vrt EkoEkipe Prečko nalazi se s južne strane križanja Jarnovićeve i Ulica Josipa Slavenskog u Prečkom, na području koji okružuju neobrađene i obrađene površine, a ima i dosta privatnih, tzv. divljih vrtova koje obrađuju lokalni stanovnici još od 60-ih godna. Vrt je organiziran u tri parcele: jedna je zamišljena kao zajednički vrt, druga je na zapuštenom gradskom zemljištu koje je bilo primarni vrt što smo ga zajednički očistili od smeća i grmnja, uredili u parcele i zasadili. Treću parcelu, odmah pored, privatna je parcela koju nam je dao na korištenje susjed Miro kad je vidio kako lijepo napreduje naš vrt.[/box]
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko

Okidač za pokretanje lokalne inicijative

“Već dulje je postojala želja za vrtlarenjem, te smo nas dvije prijateljice, Romana i ja, prethodne sezone i imale mali vrt na njezinom imanju u Zagorju. Međutim, uskoro se pokazala nepraktičnost lokacije do koje treba ići automobilom, organizirati se, a i pitanje je ekološke isplativosti takvog pothvata. Stoga smo u šetnji Prečkom primijetile mnogo zapuštenih površina koje bi mogle postati vrtovi, a u Domu kulture Prečko neuređene prostore koji još nisu imali namjenu (za mjesto razmjene voća i povrća). Istodobno sam naišla na permakulturu i završila prvo 72-satni tečaj kod Ivana Gregova, a potom i jednogodišnju edukaciju Permakulturna akademija koju je provodila Zelena mreža aktivnističkih grupa (ZMAG). To je još više bio okidač za pokretanje lokalne inicijative odozdo jer je to način kako se najbolje mogu provoditi društvene promjene”, objašnjava nam Nikolina.

Kaže kako je u početku bilo vremenski i na sve druge načine jako zahtjevno, budući da su nastojali ostvariti sve to uz podršku Grada, pa su pisali dopise, obilazili gradske urede, Vijeće gradske četvrti, a istodobno pokrenuli Facebook kampanju, vodili ljude u obilazak i objašnjavali im što žele postići.

“Sreća u nesreći, u to sam doba bila bez posla, tako da sam imala više vremena za sve što je potrebno. Sveukupno, možemo reći da je onaj prvi impuls završio u prvih 6 mjeseci 2013. godine, a potom je krenuo daljnji razvoj vrta i društvenog organiziranja unutar EkoEkipe Prečko.”

Pozitivne reakcije i odličan odnos sa susjedima

“U pripremnoj fazi smo obilazili lokalne vrtlare i objašnjavali im što želimo, pitali koja je parcela najbolja da izbjegnemo eventualne sukobe i probleme. I sada je odličan odnos sa susjedima, prolaznicima i šetačima. Također su super prihvaćene razmjene sjemena koje smo u više navrata organizirali u Domu kulture Prečko. Isto tako, ne treba zanemariti ni veliku podršku na Facebook stranici EkoEkipe Prečko gdje događanja prati više od 1 000 ljudi.”

FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko

Kad se male ruke slože

Članstvo, kaže, varira; ima oko 70-80 ljudi na mailing listi koju su organizirali, a 40-ak je malih saćastih parcela koje obrađuju članovi. Godišnje odvajaju 50-ak kuna po parceli za nabavu alata; nabavili su pumpu, kupujuslamu za malčiranje, a i prvotno oranje i frezanje platili su zajedničkim sredstvima. Na vrtu nema osobe koja je glavna, ali su nastojali podijeliti uloge (blagajnici, voditelj popisa i sl.). Organizacija i upravljanje vrtom je, kaže Nikolina, kompleksan proces koji se također razvija, mijenja i nije niti lak, niti uvijek ugodan.

“Nastojimo uvijek na zajedničkim sastancima donositi odluke, iako su se oni u posljednje vrijeme prorijedili: ili je vrt zaživio svojim životom ili je došlo do malog zasićenja i pada entuzijazma. No, vjerujem da je to normalan slijed i vidjet ćemo kamo će nas odvesti”, kaže Nikolina.

Ako netko odustane, često se upravo oni prvi priključe vrtlarima na slobodnim parcelama.

“Trenutno nas ima 40-ak, s tim da su neki u fazi odustajanja. Imamo listu čekanja, na njoj je trenutno 8 ljudi, s tim da se neki isto nisu javili cijelu godinu pa ne znam baš koliko su zainteresirani. Neki od njih rade na zajedničkom dijelu, neki ne”, dodaje Margareta.
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko

Raznolikost i bogastvo gradskog vrta u Prečkom

“Parcela ima 45, s time da je jedna zajednička na kojoj je bazično povrće, i jedna cvjetna na ulazu”, opisuje Margareta.
Uzgaja se, kaže, svašta: “Od nekih standardnih povrća i voća (salate, paradajz, paprike, mahune, blitve, luka, radiča, kelja, zelja, raštike, tikvica, krastavaca, graška, rotkvica, repe, rikole, jagoda…) do batata, rabarbare, čičoke, amaranta…. Imamo kupine, maline i breskve. Skoro svaka gredica ima i nešto cvijeća, ako ništa drugo, kadifice. Na južnom dijelu ima i ljekoviti dio s gavezom, lavandom, kamilicom, pelinom, gospinom travom, lovorom, stolisnikom, trpucem, mentom, melisom, ružmarinom… Dosta toga raste i na individualnim gredicama“, opisala je Margareta bogatstvo i raznolikost gradskog vrta u Prečkom.

Projekt Gradski vrtovi Grada Zagreba

Grad Zagreb je nakon višegodišnjeg poticanja aktivista, prije svega ParkTicipacije, inicijative koja je u međuvremenu prerasla u udrugu, a koja je i članovima EkoEkipe Prečko bila pomoć i poticaj na samom početku, pokrenuo projekt Gradski vrtovi. Malo drugačije od predlaganih, ali ipak je nastalo nekoliko velikih gradskih vrtova.

Nikolina dodaje kako postoji više inicijativa, kao što je Vrtuljak SC-a gdje se unutar Studentskog centra formirao permakulturni vrt. Bilo je još vrtova u Kampusu Borongaj, no nije sigurna funkcioniraju li još, budući da su svi oni urbani vrtovi i obrađuju se volonterski.

FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
[box type=”success” align=”” class=”” width=””]”Također, u posljednje vrijeme se razvija dosta školskih vrtova, a mi smo u Prečkom potaknuli razvoj školskog vrta OŠ Nikola Tesla te smo uređivali vrt u unutarnjem dvorištu OŠ Prečko. Surađivali smo s Dječjim vrtićem Prečko, koji su također pokrenuli vrt, a djeca iz škola i vrtića bila su u posjetu vrtu.”[/box]
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko

Prvi put se okušala u samostalnom vrtlarenju i zadovoljna je urodom

“Ove sam se godine prvi puta pridružila ekipi, ali i samostalnom vrtlarenju. Na zajedničkom dijelu pored kruške posadila sam 6 sorti rajčica, odnosno, ukupno 40-ak biljki rajčice. Zašto samo rajčice? Jednostavno ih obožavam i to je to. Našlo se tu zelenih (kad su zrele su zelene), male žute, neke su vukle na ljubičastu, neke su bile odlične za šalšu. Zanimljive nazive sorti (Green Tiger, Black Krim, San Marzano, Purple Calabash i sl) pratio je jednako zanimljiv okus. Iako ih je pokosila plamenjača za vrijeme mog godišnjeg, zbilja sam zadovoljna urodom i definitivno ću i sljedeće godine obogatiti dio vrta novim (a starim) sortama rajčica”, kaže Renata.
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
[box type=”note” align=”” class=”” width=””]”Društveni vrt EkoEkipe Prečko za mene je oduvijek bio društveni eksperiment nastao sa željom da se aktiviraju sugrađani, da se smanji otuđenost, da se ljudima približi zemlja, koja terapeutski djeluje na ljude, a također i da se razvije zajedništvo, da se vidi da se mnogo može postići uz malo novaca i nešto više truda. Veliko je to iskustvo prepuno izazova i bez garancije da će opstati, kako u smislu fizičkoga postojanja, tako još i više na tragu početne ideje. Takva inicijativa je društveni indikator koji pokazuje da ljudi imaju problem kada trebaju pokazati inicijativu, biti aktivni građani, donositi samostalno (u zajednici) odluke, pitanje je tolerancije i prihvaćanja različitosti vrlo često u samom vrhu problemskih pitanja.”[/box]

Održive lokalne zajednice kao odgovor na opće globalne probleme

Usporedno s EkoEkipom Prečko rodila se i udruga Zeleni klik! kroz koju djeluje nekoliko permakulturnih dizajnera, a njihov je cilj i dalje raditi na razvoju održivih lokalnih zajednica kao odgovora na opće globalne probleme kao što su siromaštvo, neravnopravnost, raslojavanje društva, emigracije i ovi egzodusi kojima svjedočimo, klimatske promjene, pitanje otuđenosti, neodrživosti prenapučenosti gradskih i nemogućnosti kvalitetnog života u ruralnim sredinama, pitanje očuvanja starih otpornih sorti sjemena i sl.

“Naravno, mi smo samo mala točkica u jednoj maloj zemlji, u prilično malom gradu i na samom njegovom rubu, u Prečkom. No, kako je rekla Vandana Shiva, ekološka aktivistica iz Indije, rješenje problema na ovom svijetu je globalizacija – ali globalizacija lokalnih zajednica. Točkica do točkice…”, zaključuju naši sugovornici.

FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko
FOTO: Facebook / EkoEkipa Prečko


Komentari