Kad uđete prvi put u remizu, ne možete se oteti uzviku iznenađenja i udivljenja, zbog goleme njene prostornosti i moderne izgradnje – tako je prije 80 godina o spremištu tramvaja na Vurovčici pisao novinar lista Novosti.
Danas, trešnjevačku remizu malo tko doživljava kao zdanje kojem se treba diviti. Polako se taj dio grada pretvorio u mjesto na kojem se ljudi nerado zaustavljaju, tek poneki zaljepljeni plakat, pošaran grafit i razni neougodni mirisi koji se ne mogu izbjeći. Žalosno i razočaravajuće kako izgleda zapušteno, a okolne zgrade priča su za sebe.
U neposrednoj blizini okretišta nalaze se zalasci ljudske kulture, posvuda se osjeti smrad, fekalije i urin…
No, davne 1936. godine, kada je 11. veljače službeno otvorena, zbog arhitektonskih rješenja s dva armirano-betonska luka široka 25,26 metara, bila je jedna od najmodernijih u Europi. Gradnja novog spremišta izrazito je utjecala na razvitak ovog djela grada.
Pripreme su započele već 1934. godine, gradnjom novog širokog željezničkog mosta na Tratinskoj, kao i izgradnjom prateće infrastrukture, odnosno kanalizacije, vodovoda i tramvajske pruge. Većinu radova ZET je izveo o svom trošku, a početak tramvajskog prometa na Trešnjevci, 8. lipnja 1935., u gradskim je analima ostao zabilježen kao značajan dan u napretku grada Zagreba.
I danas, 80 godina kasnije, kada se vozimo tramvajima linija 1, 2, 3, 5, 9, 12 i 17 važno je znati kako su to tramvaji koji stižu iz zavidnom prošlošću protkane remize. Zato smo i razočarani u kakvom se stanju nalazi taj dio grada..
Generacije i generacije radnika brinule su i još uvijek brinu o vozilima koja 365 dana godišnje, na više od 120 kilometara pruge sigurno voze zagrebačkim ulicama.
Trešnjevačka remiza opjevana je i u baladi koju je napisao Drago Britvić, a uglazbio i otpjevao poznati šansonijer Zvonko Špišić: „Treba biti blizu kad prvi tramvaji napuštaju Remizu“ samo je jedan od stihova poznate balade, čiji zvuci i danas odjekuju trešnjevačkim vuglecima..
Razvoj javnog gradskog prijevoza i metropole općenito, krenuo je suvremenijim putevima, no još uvijek možemo biti ponosni na građevinu koja nas svakodnevno podsjeća na Zagreb iz nekih drugih vremena…
>>>GROZOTA U SRCU GRADA: Od perspektivne građevine do smrada urina, šprica i ‘skvota’… (FOTO)
