Zagreb
+C

Skraćen očekivani životni vijek: Evo čemu stručnjaci pripisuju rekordnu smrtnost u Hrvatskoj

Ilustracija

Uslijedit će ozbiljnija analiza konkretnih čimbenika koji su utjecali na visok porast broja umrlih osoba.

U siječnju ove godine u Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrla 6441 osoba – više nego u ijednom mjesecu od 1990. dosad, čak 42 posto više nego lanjskoga siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina.

Ovakvu iznimno visoku smrtnost stručnjaci prije svega pripisuju jakoj hladnoći ove zime te prilično jakoj gripi – pojavama koje imaju ključni utjecaj na smrtnost starije populacije.

“Sezonski utjecaji, prije svega gripa i hladnoća, koja posebno utječe na osobe s bolestima respiratornog i cirkulacijskog sustava, imaju velik učinak na mortalitet, osobito osoba starijih od 70 godina. Pokažu li se preliminarni podaci točnim, vjerojatno će uslijediti ozbiljnija analiza konkretnih čimbenika koji su utjecali na ovako visok porast broja umrlih osoba”, kaže za Jutarnji list  dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Broj umrlih osoba i inače je najveći tijekom zimskih mjeseci, osobito od prosinca do veljače, a posljednjih tridesetak godina u tim mjesecima kreće se između 4500 i 5000 osoba. Od 2006. do 2016. godine broj umrlih tijekom siječnja tri puta je prešao pet tisuća: najveća je bila 5150, u siječnju 2008. U 2017. broj umrlih popeo se pak na gotovo 6500. Od 1988. do danas – periodu za koji su nam dostupni mjesečni podaci – broj umrlih 6000 prešao je samo jednom, u siječnju 1989. godine, kade je bilo 6089 umrlih.

U siječnju ove godine broj umrlih veći je za gotovo 6 posto, dok je istovremeno ukupan broj stanovnika Hrvatske 1989. godine bio veći za oko pola milijuna stanovnika u odnosu na današnji broj. Na godišnjoj razini iznenađujuće visoka smrtnost zabilježena je 2015. godine, kad je umrlo 54.205 osoba, oko 4000 više nego godinu dana ranije. Taj se broj stabilizirao u 2016., kad se broj umrlih opet vratio na razinu iz 2014., međutim trend bi se u 2017. mogao opet okrenuti.

“U 2015. je zabilježen najveći broj umrlih još od ratne 1991. Štoviše, riječ je o drugom najvećem broju umrlih u posljednjih 70 godina, otkada se vodi civilna evidencija vitalnih događaja”, kaže dr. Čipin.

U siječnju 2017. pak – u samo jednom mjesecu – broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 3209 osoba, što je dvostruko više od prosječnog negativnog prirodnog prirasta u desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine. Drugim riječima, samo tijekom siječnja prirodnim putem (bez uključivanja broja odseljenih) Hrvatska se smanjila za ukupno stanovništvo jedne Malinske.

Razloge ovako visoke smrtnosti u siječnju posebno će razmotriti i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

“Nisam upoznat s ovim podacima, no svakako ćemo ovaj tjedan tu temu staviti na stol te analizirati što je točno utjecalo na ovako visoku brojku”, kaže za Jutarnji list dr. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a.

Hrvatsko stanovništvo u fazi duboke starosti

Visok broj umrlih utječe i na očekivano trajanja života, koje je – prvi put od ratnih godina – tijekom 2015. palo za nekoliko mjeseci u odnosu na 2014. godinu. Tijekom 2015. očekivani životni vijek skratio se za četiri mjeseca za muškarce te mjesec dana za djevojčice.

Hrvatsko je stanovništvo već neko vrijeme u fazi duboke starosti i spada među najstarije u svjetskim razmjerima. Tijekom 2016. godine broj starijih od 60 godina već je gotovo dvostruko premašio broj djece mlađe od 15 godina: prema procjenama DZS-a.

Komentari

Provjerite

FOTO: Facebook

Novi sablasni detalji: Prije ubojstva roditelja, Šunjerga je prijetio da će ubiti ujaka, a najavio je i samoubojstvo

Detalji koji su prethodili ubojstvu u Čistoj Velikoj polako izlaze u javnost, kao i oni ...